Trajnicama se smatra golema skupina biljaka ukrasnih obilježja, no nemaju deblo i krupne grane te se uglavnom ne uzgajaju zbog jestivih plodova. Životni im je vijek dulji od dvije godine, a u mnogih je to vrsta još i mnogo dulje – nekoliko desetaka godina. Možemo ih sačuvati jedino ako ih spremimo u kuću prije mraza. Također, kod nas zeljaste trajnice zimi izgube nadzemni dio, a u proljeće ponovo počinju rasti.
Podjela trajnica može biti raznovrsna: prema godišnjim dobima u kojima su najzanimljivije (cvjetovi, listovi…), prema visini ili prema tome zadržavaju li se iznad tla i zimi. Zeljaste trajnice nakon pojave prvih mrazova odbacuju listove i stabljike, no korijen im ne odumire. Tako ćemo s nestrpljenjem čekati proljeće kada će mladice proviriti iz zemlje i ponovo nas razveseliti. Drvenaste trajnice imaju odrvenjele grančice koje na biljci ostaju i zimi; ne
Iako su najpovoljnija razdoblja za sadnju kraj zime i početak proljeća te od kraja ljeta do kraja jeseni, trajnice možemo saditi gotovo cijele godine, osobito one koje su rasle u posudama. Pri sadnji razrahlimo tlo, iskopamo rupu ponešto veću od samoga korijena te prije sadnje dodamo gnojivo i/ili razgrađeni stajski gnoj i kompost.
O razmnožavanju trajnica možemo ukratko reći da ih se u manjem broju slučajeva može uzgojiti iz sjemena, no najveći broj vrsta najlakše se i najbrže razmnožava dijeljenjem odraslih biljaka. Najbolje vrijeme za to je razdoblje nakon cvjetanja, jesen i kraj zime. Ovisno o vrsti biljke, neki se primjerci mogu uzgojiti i pomoću reznica.
Recenzije
Još nema recenzija.