Sadnica voća Malina

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u prosjeku 8-14 godina, a može postići starost i do 20 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još za jesenjih toplih dana ali i duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izbojci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvate.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažna smanjuje se urod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oorina 700-900 mm.

Tlo

Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspjeva na tlu čiji je omjer gline i pijeska 40-50:50-60. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje nasada

Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema tla za sadnju

Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se rabi stajsko gnojivo, valja smanjiti količine mineralnog gnojiva. Tlo se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjuračama.